Vodeće vrste se biraju sa osnovnim ciljem da promovišu javnu svijest i pomažu u obezbijeđivanju sredstava za zaštitu divljih vrsta. Socio-kulturni razlozi su glavni kriterijumi prilikom određivanja vodeće vrste. Prijedlog za vodeću vrstu Boka akvarijuma je riba kovač.
Kovač ili šanpjer je narodni naziv za bentopelagičnu ribu Zeus faber (Linnaeus, 1758) širokog rasprostranjenja. Telo ove ribe je bočno spljošteno, žuto zelene boje, sa velikom tamnom tačkom na bočnoj strani i dugačkim bodljama na dorzalnoj ploči. Tamna mrlja na bočnoj strani imitira veliko oko i koristi u odbijanju predatora a istovremeno zbunjuje uhvaćeni plen. Krupne oči ovoj ribi obezbeđuju binokularni vid sa dobrim osećajem dubine.
Postoji mnogo legendi o nastanku imena ove ribe. Jedna od njih glasi da je sv. Petar apostol hvatao ribu, a kako je bio bez ikakvog alata, to je činio rukama. Ribu je uhvatio, a na mjestima gdje ju je dodirnuo prstima, ostale su crne mrlje. Odatle je ova riba dobila ime ribe svetog Petra a također i talijaniziranu verziju šanpjer.
Druga legenda obrađuje nastanak imena kovač. Po njoj Zevsovim konjima su bile otpale potkovice, te su se spustili s neba na morsku obalu. Zevs tada naredi Hefestu, bogu kovača, da ih potkuje, što ovaj odbije. Ostavši bez pomoći, Zevs je sam odlučio potkovati konje, ali nije znao kako. Sjeo je na obalu i tada iz dubine iskoči riba na obalu. Zevs pojede ribu i nakon jela mu se u ruci nađe kostur ribe, u kojem on prepozna kovački alat. S gornje strane glave uzme mašice, s vilice čekić, s obraza nakovanj, a od onih bodlji čavle i potkuje konje. nakon toga, Zevs nazove tu ribu Zevsovim kovačem. Kako je moć Zevsova u carstvu Posejdona bila nikakva, tako riba izgubi onaj dodatak “Zevsova” i ostade samo kovač.
Kovač je cijenjena jestiva morska riba, dobro poznata i visoko cijenjena na tržištu u Crnoj Gori.